Analiza: Gdje u Europi najviše mladih živi s roditeljima?

Muškarci češće ostaju u roditeljskom domu od žena

Analiza podataka Eurostata pokazuje da muškarci u dobnoj skupini od 25 do 34 godine, u svim državama koje su obuhvaćene analizom, u većem postotku ostaju u roditeljskom domu u usporedbi sa ženama. Razlike posebno dolaze do izražaja u državama jugoistočne i južne Europe, gdje udio mladih muškaraca koji žive s roditeljima uglavnom prelazi 50%, a pojava je najizraženija u Albaniji (94%), Crnoj Gori (82%), Sjevernoj Makedoniji (77%) i Hrvatskoj (72%). Zanimljivo je da je u Albaniji udio žena u istoj dobnoj skupini koje žive u roditeljskom domu 2,5 puta manji u usporedbi s muškarcima i iznosi 37%. Posljedica je to kulturoloških razlika i patrijarhalnog odgoja koji ostanak muškarca u roditeljskom domu ne promatra kao negativnu pojavu, dok se od žena, s druge strane, tradicionalno očekuje ranije napuštanje primarne obitelji.

U Irskoj najveći porast udjela mladih u roditeljskom domu

U razdoblju od 2015. do 2025. godine, udio mladih u dobi od 25 do 34 godine koji žive u roditeljskom domu na razini Europske unije ostao je prilično stabilan na otprilike 30%, no države članice i ostale europske države bilježe kretanja u različitim smjerovima. Udio mladih te dobne skupine koji žive s roditeljima u Irskoj se povećao za čak 16 postotnih bodova – s 22% u 2015. na 38 % u 2025. godini. Po rastu je slijede Cipar s rastom od 16 postotnih bodova, Španjolska (11 postotnih bodova) te Hrvatska u kojoj je udio mladih koji ostaju s roditeljima porastao s 56% u 2015. godini na 62% u 2025. godini. S druge strane, najveći pad udjela mladih koji ostaju u roditeljskom domu bilježi Češka s padom od 12 postotnih bodova i Litva s padom od 18 postotnih bodova.

U Hrvatskoj udio mladih u roditeljskom domu raste, dok u Srbiji pada

U Hrvatskoj dvostruko više mladih u roditeljskom domu od prosjeka EU

U Europskoj uniji 30% mladih u dobi od 25 do 34 godine živi u roditeljskom domu. Dvostruko više, čak 62% mladih u Hrvatskoj živi s roditeljima, što Hrvatsku stavlja na vrh liste Europske unije po udjelu mladih koji žive s roditeljima. Situacija je najpovoljnija u Danskoj gdje svega 4% mladih u dobi između 25 i 34 godine živi s roditeljima.

Na razini Europske unije, 61% mladih u dobi između 25 i 34 godine koji žive s roditeljima je zaposleno. Taj podatak ukazuje da problem nije u tržištu rada, već u tržištu nekretnina na kojem su cijene najma i kvadrata iz godine u godinu sve veće.

Stambena kriza, visoke cijene najma i kvadrata stanova te opći porast životnih troškova, stvorili su atmosferu nesigurnosti među mladima u Europi, koji sve češće odgađaju početak samostalnog života.

Analiza podataka Eurostata otkriva velike regionalne razlike u udjelu mladih u dobnoj skupini od 25 do 34 godine koji ostaju u roditeljskom domu. U skandinavskim državama udio mladih u dobi između 25 i 34 godine koji žive s roditeljima varira između 4 i 8 %. S druge strane, u pojedinim državama južne i jugoistočne Europe više od polovice mladih u toj dobnoj skupini živi s roditeljima.

U regiji, po udjelu mladih (25-34) koji žive s roditeljima, od Hrvatske nešto bolje stoje Mađarska (34%), Slovenija (40%), ali i Srbija s 53% mladih u roditeljskom domu. U razdoblju od 2015. do 2025. godine, Slovenija i Srbija zabilježile su pad udjela mladih koji žive s roditeljima, dok je Hrvatska zabilježila rast od 6 postotnih bodova. Situacija je iznimno nepovoljna u Crnoj Gori u kojoj najviše mladih u dobi između 25 i 34 godine živi s roditeljima - 68% posto mladih te dobne skupine, a slijedi je Albanija s 66%. Odgađanje osamostaljenja nerijetko odgađa i pronalazak partnera, zasnivanje obitelji, te nerijetko negativno utječe na mentalno zdravlje mladih osoba.

Prijavi se na newsletter

Analize, vizualizacije i infografike.

Autor: Jure Taraš, magistar geografije. Diplomirao sam na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Bavim se analizom i vizualizacijom podataka te pretvaranjem skupova podataka u jasne priče o ekonomskim i društvenim trendovima. Otvoren sam za nove projekte i prilike – više o meni možete saznati na mom LinkedIn profilu.

*Prenošenje je dozvoljeno uz navođenje izvora, autora analize i prethodni kontakt. Za dodatne informacije, komentare i upite možete se obratite putem kontakt forme.

Analiza se temelji na podacima Eurostata i Nacionalnog ureda za statistiku Velike Britanije, više o Eurostatovoj metodologiji prikupljanja podataka možete pročitati na linku. Za obavijest o novim objavama i analizama prijavi se na newsletter.