Gdje u Europi cijene nekretnina i hrane rastu brže od plaća?

Rat na Bliskom istoku, blokada za svjetsku trgovinu iznimno važnog Hormuškog zaljeva te napadi i oštećenja energetskih postrojenja na Bliskom istoku, ugrozili su energetsku stabilnost svijeta. Energetska kriza koja poprima sve veće razmjere i prelijeva se na različite sektore, postaje stvarna prijetnja potrošačima koji su već uvelike iscrpljeni posljedicama ruske invazije na Ukrajinu te posljedicama pandemijske krize, u prethodnom razdoblju.

Ova analiza uspoređuje koliko su cijene nekretnina i hrane porasle u usporedbi s rastom prosječnih neto plaća, u petogodišnjem razdoblju, od predpandemijske 2019. godine do 2024. godine. Stanovanje i hrana predstavljaju osnovne životne potrebe, a rast njihovih cijena posljednjih godina nije praćen jednakim rastom prosječnih plaća.

U razdoblju između 2019. i 2024. godine cijene nekretnina najviše su rasle u Mađarskoj gdje rast cijena u tom razdoblju iznosi 82%. Uz Mađarsku, pri vrhu liste su Litva, Island, Poljska, Estonija, Bugarska i Hrvatska gdje je rast prelazio 60%. Cijene su najmanje rasle u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji i Švedskoj gdje se rast kretao između 10% i 15%. Jedina država u Europi u kojoj je zabilježen pad cijena nekretnina je Finska. U Finskoj su cijene nekretnina pale za 2%, ta iznimka na europskom tržištu nekretnina posljedica je smanjene potražnje, viših kamatnih stopa i opće ekonomske neizvjesnosti.

U istom razdoblju prosječne neto plaće najviše su rasle u nekadašnjim socijalističkim državama Europe, koje hvataju korak s razvijenijim državama Europe. Najveći rast prosječnih plaća zabilježen je Rumunjskoj (75%) i Bugarskoj (82%), dok je u ostalim postsocijalističkim državama rast plaća uglavnom prelazio 40%. U ostatku europskih država rast prosječnih plaća bio je umjeren i uglavnom se kretao između 15% i 30%, dok je najmanji rast plaća od 4% zabilježen u Norveškoj.

Uz cijene nekretnina, pritisak na rast prosječnih neto plaća vrši i rast cijena hrane. Najbolji primjer za to je Mađarska u kojoj su cijene hrane porasle za 78%, cijene nekretnina za 82%, dok je rast prosječne neto plaće (od 48%) značajno manji od rasta cijena. Uz Mađarsku, cijene hrane su rasle najviše u Litvi (53%), Bugarskoj (55%) i Slovačkoj (50%). U postsocijalističkim državama rast cijena hrane je, kao i rast prosječne plaće, uglavnom prelazio 40%. U ostalim državama je rast cijena hrane također bio značajan i kretao se između 20% i 40%.

Kada se analizira razlika između rasta cijena i rasta prosječnih neto plaća vidljivo je kako rast prosječnih plaća, u petogodišnjem razdoblju između 2019. i 2024. godine, nije uspio apsorbirati rast cijena nekretnina i hrane koje su u većini država rasle brže od plaća ili su rasle približno jednako kao i plaće. Iznimka su Rumunjska, Bugarska i Latvija, gdje su prosječne neto plaće rasle brže od cijena nekretnina i od cijena hrane.

U Hrvatskoj je rast cijena nekretnina veći za 18 postotnih bodova od rasta prosječnih neto plaća, dok je rast cijena hrane manji za 5 postotnih bodova od rasta prosječnih neto plaća. Iz toga se može zaključiti kako rast prosječnih plaća donekle uspijeva apsorbirati rast cijena hrane, dok nekretnine postaju sve manje priuštive.

Prijavi se na newsletter

Analize, vizualizacije i infografike.

Autor: Jure Taraš, magistar geografije. Diplomirao sam na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Bavim se analizom i vizualizacijom podataka te pretvaranjem skupova podataka u jasne priče o ekonomskim i društvenim trendovima. Posebno me zanimaju prostorne analize primijenjene u ekonomiji, podatkovno novinarstvo te vizualizacija podataka. Otvoren sam za nove projekte i prilike – više o meni možete saznati na mom LinkedIn profilu.

*Prenošenje je dozvoljeno uz navođenje izvora, autora analize i prethodni kontakt. Za dodatne informacije, komentare i upite možete se obratite putem kontakt forme.

Analiza se temelji na podacima Eurostata, pri čemu je za kretanje cijena na tržištu nekretnina korišten indeks cijena stambenih objekata (House Price Index, prc_hpi_a), za kretanje cijena hrane harmonizirani indeks potrošačkih cijena (Harmonised Index of Consumer Prices – CP011 Food, prc_hicp_ainr), dok je za analizu neto plaća korišten pokazatelj prosječnih neto godišnjih primanja za samca bez djece s dohotkom na razini 100% prosječne plaće (Annual net earnings, earn_nt_net). Podaci su dodatno obrađeni za potrebe usporedne i vremenske analize.