Prostorna analiza praznih stanova u Gradu Zagrebu

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz Popisa 2021. godine, u Gradu Zagrebu je 84.617 praznih stanova. Kada se isti podatak pretvori u postotak, ispada da je 22 % stanova za stalno stanovanje (ne uključujući stanove u kojima se samo obavlja djelatnost i stanove koji se koriste povremeno) u Gradu Zagrebu nenastanjeno, odnosno svaki peti stan je prazan. Državni zavod za statistiku nenastanjene ili prazne stanove definira kao stanove koji se u vrijeme Popisa nisu koristili za stalno stanovanje (primjerice neuseljen stan u novoj zgradi u koju je dopušteno useljavanje, stan koji se treba iznajmiti ili prodati, stan je prazan zbog preseljenja, izvođenja građevinskih radova (rekonstrukcije, popravaka) i sl. ili je stan prazan iz drugih razloga).

Nešto noviji podatak Hrvatske elektroprivrede iz 2024. godine pokazuje kako je u Gradu Zagrebu 47.409 nenastanjenih stanova, odnosno stanova s godišnjom potrošnjom električne energije manjom od 500 kWh. Prema istom kriteriju Hrvatske elektroprivrede 2020. godine praznih stanova bilo je 81.795, što se približno poklapa i s podacima Državnog zavoda za statistiku iz Popisa 2021. godine. U posljednjem razdoblju zamjetno je smanjenje praznih stanova u Gradu Zagrebu prema podacima HEP-a, radi se o smanjenju za 42 % između 2020. i 2024. godine. Veliki rast cijena kvadrata kao i cijena najma u Zagrebu potaknuo je dio vlasnika da svoje prazne nekretnine iskoristi prodajom ili davanjem u najam, što može biti uzrok smanjenja broja praznih stanova. Ukupni broj praznih stanova u Gradu Zagrebu, unatoč smanjenju, i dalje je iznimno visok i nastavit će vršiti pritisak na rast cijena stambenih jedinica i smanjenje njihove priuštivosti, što otežava mladim obiteljima i osobama s prosječnim ili nižim primanjima pristup stambenom tržištu.

Kada se analizira udio praznih stanova za stalno stanovanje po gradskim četvrtima prema podacima Državnog zavoda za statistiku, najveći udio praznih stanova imale su gradske četvrti Donji grad (29 %), Gornji grad (26 %) te Peščenica - Žitnjak (26 %), gdje je svaki četvrti stan bio prazan. Veliki udio praznih stanova u centru posljedica je potresa, velikog broja naslijeđenih stanova koji su prazni, ali i procesa suburbanizacije koji podrazumijeva proces migracije stanovništva iz središta grada u naselja na rubu grada. U većem dijelu grada udio praznih stanova kretao se između 20 i 25 %, dok nešto manje udjele praznih stanova (između 15 i 20 %) imaju gradske četvrti na rubu grada poput Brezovice (16 %), Podsuseda (18 %) i Sesveta (19 %).

Kada se analizira promjena broja praznih stanova između 2011. i 2021. godine zamjetno je povećanje od 15 % na razini Grada Zagreba, dio tog povećanja može se pripisati posljedicama iseljavanja stanovništva kao i potresu iz 2020. godine. Smanjenje broja praznih stanova bilježe jedino četvrti Maksimir (-2 %), Donja Dubrava (-14 %) i Sesvete (-15 %). Blago povećanje broja praznih stanova bilježe četvrti Podsused (3 %), Trešnjevka - sjever (3 %) i Gornji grad - Medveščak (6 %), ostale četvrti bilježe povećanje između 10 i 30 %. Iznimka su gradske četvrti Brezovica (47 %), Novi Zagreb - istok (35 %), Peščenica - Žitnjak (39 %) i Gornja Dubrava (67 %), gdje povećanje prelazi 30 %.

Zbrojeno, u gradskim četvrtima Gornji grad i Donji grad, 9960 stanova bilo je prazno, a u četvrtima Trešnjevka - sjever i Trešnjevka - jug bilo je 14.855 praznih stanova. Gotovo sve gradske četvrti imale su više od 3.000 praznih stanova, dok je veći broj četvrti imao preko 5.000 praznih stanova. Najmanje praznih stanova imale su četvrti Brezovica, Podsljeme i Donja Dubrava. Detaljne vrijednosti za svaku četvrt pojedinačno moguće je vidjeti na interaktivnoj karti u nastavku.

Prijavi se na newsletter

Analize, vizualizacije i infografike.

*Prenošenje je dozvoljeno uz navođenje izvora i prethodni kontakt.

LinkedIn

Magistar sam geografije, ove jeseni sam diplomirao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Više o meni možete saznati putem mog LinkedIn profila. Otvoren sam novim idejama i prilikama.

U analizi su korišteni podaci Državnog zavoda za statistiku iz Popisa 2021. godine kao i podaci Hrvatske elektroprivrede iz publikacije Ekonomskog instituta "Modeliranje i projiciranje ponude i potražnje za stambenim jedinicama u jedinicama lokalne samouprave Republike Hrvatske". Prema definiciji Državnog zavoda za statistiku stan je građevinski povezana cjelina namijenjena stanovanju koja se sastoji od jedne ili više soba s odgovarajućim pomoćnim prostorijama (kuhinja, smočnica, predsoblje, kupaonica, zahod i sl.) ili bez pomoćnih prostorija i koja ima svoj zaseban ulaz izravno s hodnika, stubišta, dvorišta ili ulice. Iz definicije je jasno kako podaci uključuju i stanove u sklopu kuća.