Prostorna analiza zelenih urbanih površina Grada Zagreba: Koliko je Zagreb zapravo zelen?

Jure Taraš

9/28/2026

Zagreb se često navodi kao jedan od najzelenijih glavnih gradova u Europi. Prema podacima Europske agencije za okoliš, više od 70 % njegove administrativne površine prekriveno je zelenim i vodenim površinama, što ga stavlja na drugo mjesto najzelenijih glavnih gradova. Visoki udio zelenih površina uzrokovan je velikim opsegom administrativnog područja grada koje uključuje šume i poljoprivredne površine oko gradske jezgre.

Nasuprot tom podatku stoji podatak o udjelu zelenih urbanih površina koje predstavljaju javno dostupne zelene površine u gradovima poput parkova, gradskih šuma i javnih vrtova. Prema analizi podataka Urban Atlasa iz 2021. godine, udio zelenih urbanih površina u Gradu Zagrebu znatno je manji od ukupnog udjela zelenih površina i iznosi svega 1,6 %. Za usporedbu, u Beču zelene urbane površine zauzimaju oko 9 % površine grada.

Trešnjevka - jug i Maksimir najzelenije su gradske četvrti

Najveći udio zelenih urbanih površina imaju četvrti Trešnjevka - jug sa 16 % zelenih urbanih površina, Maksimir s 14 %, Gornji grad - Medveščak s 11 % i Novi Zagreb - istok s 9 %. Navedenim četvrtima dominiraju velike gradske zelene površine - Jarun, parkovi Maksimir, Bundek te park-šuma Tuškanac.

Po stanovniku 13 m² zelenih urbanih površina u Gradu Zagrebu

Najbrojnije su one četvrti koje imaju manje od 2 % zelenih urbanih površina. Takav podatak ukazuje na veliki nedostatak parkova i ostalih javno dostupnih zelenih površina u Zagrebu, posebno u četvrtima s najviše novogradnje koju uglavnom ne prati odgovarajuća zelena infrastruktura. Primjerice, Stenjevac ima svega 1,8 % zelenih urbanih površina, Peščenica - Žitnjak 1,1 % te Novi Zagreb - zapad 0,9 %. Detaljne vrijednosti za sve gradske četvrti dostupne su na interaktivnoj karti u nastavku.

Kada se zelene urbane površine stave u omjer s brojem stanovnika, Grad Zagreb ima prosječno 13 kvadratnih metara zelenih urbanih površina po stanovniku. Prema ovom pokazatelju, najbolje stoje gradske četvrti Maksimir i Gornji grad - Medveščak s preko 40 kvadratnih metara zelenih urbanih površina po stanovniku, slijede ih Novi Zagreb - istok (27 m²) i Trešnjevka - jug (25 m²). Najveći dio gradskih četvrti ima manje od 10 kvadratnih metara zelenih urbanih površina po stanovniku. Ovi podaci ukazuju na značajan deficit zelenih površina u brzo rastućim dijelovima grada, što zahtijeva promišljenije urbanističko planiranje u budućnosti.

Prijavi se na newsletter

Analize, vizualizacije i infografike.

Autor: Jure Taraš, magistar geografije. Diplomirao sam na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Bavim se analizom i vizualizacijom podataka te pretvaranjem skupova podataka u jasne priče o ekonomskim i društvenim trendovima. Otvoren sam za nove projekte i prilike – više o meni možete saznati na mom LinkedIn profilu.

*Prenošenje je dozvoljeno uz navođenje izvora, autora analize i prethodni kontakt. Za dodatne informacije, komentare i upite možete se obratite putem kontakt forme.

Analiza se temelji na podacima Urban Atlasa (korištene su klase 14110 i 14130), više o podacima Urban Atlasa možete pročitati na linku. Za obavijest o novim objavama i analizama prijavi se na newsletter.

© 2026 Geozofija. Sva prava pridržana.